Download - Geovizualizacija Za Mobilne Aplikacije
-
7/31/2019 Geovizualizacija Za Mobilne Aplikacije
1/31
Patriotske lige 30, Tel.++387 33 27 84 00; Fax.++387 33 20 01 58; E-mail: [email protected] http://www.gf.unsa.ba
POSTDIPLOMSKI STUDIJUSMJERENJE: GEODEZIJAPREDMET: Raunarska grafika u geodeziji
Seminarski rad
GEOVIZUALIZACIJA ZA MOBILNE APLIKACIJE
Sarajevo, decembar 2010 Izradio: Adnan Sijeri
-
7/31/2019 Geovizualizacija Za Mobilne Aplikacije
2/31
Geovizualizacija za mobilne aplikacije Sijeri A.
- 1 -
SADRAJ
1. Uvod .......................................................................................................................................... 2
2. Motivacija ................................................................................................................................... 3
3. Geovizualizacija za mobilne aplikacije ...................................................................................... 3
3.1.. Dosadanja istraivanja iz oblasti geovizualizacije ..................................................... 4
4. Konceptualni okvir geovizualizacije ............................................................................................ 5
4.1. Korisnik ........................................................................................................................ 6
4.2. Mobilne aktivnosti ......................................................................................................... 7
4.3. Kontekst ....................................................................................................................... 7
4.4. Informacije.................................................................................................................. 11
4.5. Korisniki interfejs ...................................................................................................... 11
4.6. Vizualizacija ............................................................................................................... 13
4.7. Tehnologija................................................................................................................. 14
4.8. Funkcionisanje sistema .............................................................................................. 155. Adaptivnost, nova dimenzija geovizualizacije .......................................................................... 16
5.1. Adaptivnost i generalizacija ....................................................................................... 21
5.2. Adaptivni geovizualizacioni metodi za mobilne aplikacije............................................ 21
5.3. Rasterski i vektorski sadraj geovizualizacije ............................................................. 21
6. Adaptivna metode geovizualizacije pomou SVG-a ................................................................. 22
6.1. Primjeri adaptivnih metoda geovizualizacije pomou SVG-a ....................................... 23
7. Zakljuak................................................................................................................................... 27
Literatura ...................................................................................................................................... 29
-
7/31/2019 Geovizualizacija Za Mobilne Aplikacije
3/31
- 2 -
1. Uvod
Posljednjih desetak godina svjedoci smo velikih promjena u mobilnim komunikacijama,
geoinformatici i kartografiji. Prednosti koje donosi geoinformaciona tehnologija, nisu vie vezane
samo za uski krug GIS eksperata, ogranienih na desktop rjeenja. Konvergencijom mobilne
tehnologije, interneta i geoinformacione tehnologije stvoreni uslovi za priblienje geoinformacija
irokom krugu ljudi, koji nisu eksperti za koritenje geoinformacija ali pomou gedobijaju potpuno
novi pogled na informacije. Velika konkurencija na mobilnom tritu, dovodi do razvoja niza
aplikacija koje koriste prostorne podatke za kartografsku vizualizaciju geoinformacija, kako bi
korisniku omoguili stvaranje vizualne predodbe ili viritualne stvarnosti bilo gdje i bilo kad. Cilj je
ponuditi sutinsku vrijednost geovizualizacije, a to je pomo u stvaranju perceptivne viritualne
slike prostora koja korisnika okruuje. Kartografija kao nauka u kojoj su korjeni geovizualizacije,
kroz vjekove je bila umjee, nauka i tehnologija izrade ali i vizualizacija onoga to ne moemo
sagledati golim okom. Zadatak kartografa danas je posvetiti se tehnolokim promjenama u oblasti
geovizualizacije, u cilju iskoritavanja kognitivnih i perceptivnih sposobnosti korisnika,
omoguavajui personalizaciju i prilagodbu rjeenja, ukljuivanjem multimedijalnih alata i
interaktivnosti. Mali displej mobilnog ureaja predstavlja izazov za mobilnu kartografiju,
prvenstveno zbog limitirajuih tehnolokih faktora, kao to su veliina displeja, kvalitet boja,
rezolucija, mo procesiranja, veliina memorije i trajanje baterije. Osim toga brzina i kvalitet
prenosa podataka putem mobilne mree jo uvjek zaostaje za mogunostima fiksne mree. Neki
od ovih limitirajuih faktora nestat e vremenom, razvojem mobilne tehnologije, ali veliina displeja
ostaje limitirajui faktor za prikaz geoinformacija. U osnovi vizualizacija kao mentalno stvaranje
slike svjeta oko nas je i prije pojave raunara bila duboko je ukorjenjena unutar kartografskih
procesa. Obzirom na razvoj informacione tehnologije umjesto termina kartografska vizualizacija
esto koristi geovizualizacijato je precizniji termin, jer se odnosi na iroki spektar mogunosti
vizualnog prikaza geoinformacija (satelitski i aerofotosnimci, perspektivni prikazi, animacija,zvuk..).
Poznato je da 80% informacija u svijetu koji nas okruuje ima izraenu prostornu komponentu,
mobilni servisi koji doivljavaju ekspanziju u posljednje vrijeme, vide u geovizualizaciji mogunost
prezentacije geoinformacija i time pruanje novih vrsta usluga koje baziraju na vizualizaciji.Veliki
broj komercijalnih mobilnih aplikacija koje stvaraju dizajneri koji ne u zimaju u obzir sve aspekte
sloenosti i zahtijevnosti procesa geovizualizacije, duboko utemeljene u kartografiji kao nauci koja
-
7/31/2019 Geovizualizacija Za Mobilne Aplikacije
4/31
Geovizualizacija za mobilne aplikacije Sijeri A.
- 3 -
vodi rauna o aspektima kao to su perceptivne i kognitivne sposobnosti korisnika, interes
korisnika za geopodacima, situacija u kojima se korisnik nalazi, oblik prezantacije, kartografsko
modeliranje korisnikog pogleda. Sve to treba donijeti kombinaciju vizualnog i apstraktnog
razmiljanja pretoenog u predmetnu aplikaciju. U komercijalnim aplikacijama malo se panje
poklanja kvalitetu geovizualizacije obzirom na naune i strune kartografske zakonitosti. Posebno
je pitanje tanosti geovizualizacije iz aspekta tanosti prostornih podataka, koja u odreenim
aplikacijama moe prouzrokovati bitne posljedice.
Jasno je da se uloga kartografije kao nauke mjenja optim tehno lokim razvojem. Danas je glavni
zadatak razumjevanje procesa komunikacije i interpretacije geoinformacija u cilju stvaranja novih
vidova geovizualizacije koji e korisniku pruiti viritualnu stvarnost svjeta koji ga okruuje prema
njegovim potrebama.
2. Motivacija
Poznata je uzreica da slika vrijedi vie nego hiljadu rijei, to je moda najbolje objanjenje zato
nam je neophodna geovizualizacija mobilnih aplikacija. Ovaj pojam vezan je za stvaranje
kognitivne(spoznajne) slike prostora koji se trenutno ne vidi. Geovizualizacija je proces koji spaja
geoprostorne objekte i njhove odnose o obliku 2D ili 3D vizualnog prikaza. Geovizualizacija
obuhvata digitalnu kartografiju, raunarsku grafiku i multimedijalne alate. Za potrebe mobilnih
aplikacija ima zadatak stvoriti geoprostorno viritualno ukruenje, koje daje bolju percepciju
stvarnog okolia i omoguava korisniku iskustvo neega toje inae nevidljivo, apstraktno i izvan
kontrole.Evidentan napredak mobilnih komunikacija utie na smanjenje ili potpuno ukidanje
limitirajuih faktora koji su bili prepreka brem razvoju mobilnih sevisa, koji se baziraju na
geovizualizaciji. Limitirajui faktor veliine displeja mobilnog ureaja ostaje kao tehnoloki izazov,
posebno iz ugla geovizualizacije, gdje kartografi vide priliku za istraivanje novih metoda koje treba
da doprinesu to boljoj vizuelizaciji uzimajui u obzirzakonitosti kartografskog prikaza. Kartografija
ukljuuje vie od same vizualizacije jer vodi rauna o kvalitetu podataka, estetinosti i percepciji i
kognitivnosti. Danas moderni ureaji koji peredstavljaju state of the art u mobilnoj tehnologiji
imaju displej rezolucije 240x320 pixela ili format 60x80 mm. Odnos ovog displeja i analogne karte
veliine 700x1000mm, je 1:150, a odnos displeja mobilnog ureaja i displeja laptopa je 1:12. Pod
mobilnim ureajima smatramo one koji se mogu drati u jednoj ruci i imaju nezavisan rad. Takvi
ureaji imaju displeje osjetljive na dodir internetski pristup, integrisan GPS, poseban operativni
sistem za mobilne ureaje i procesor do 1GHz.
Gledano iz ugla geovizualizacije najvei problem je kako na taj ogranieni prostor, smjestiti sve
vie geoinformacija, a da se pri dizajnu s jedne strane ne odstupi od utvrenih pravila kartografske
vizualizacije, a sa druge strane da prikaz bude posebno prilagoen ovoj vrsti ureaja, na
najefektniji i najkorisniji nain.
-
7/31/2019 Geovizualizacija Za Mobilne Aplikacije
5/31
- 4 -
3. Dosadanja istraivanja iz oblasti geovizualizacije
Veina radova koji govore o geovizualizaciji oslanjaju se prije svega na informacijsku i
komunikacijsku tehnologiju, a manje na kartografsku vizualizaciju. Prvi radovi su posveeni
razliitim efektima prikaza rasternih karata i njihove prilagoenosti za geovizualizaciju mobilnih
aplikacija Bruner (2001). Neudeck (2001), je vrio ispitivanja minimalnih dimenzija mapa na
displeju, on je uveo prvi praktini vodi za definsanje grafike na malim displejima. Prva pomisao
na ovu vrstu geovizualizacije vodi nas do ureaja za autonavigaciju koji su imali jednostavnu
vizualizaciju pomou ematskog prikaza strelicama na mjestima promjene smjera i prateim
tekstualnim i audio informacijama.
Slika1 :Autonavigacija Burnett GE2000
Veina radova iz oblasti geovizualizacije mobilnih aplikacija usmjerena je na istraivanje
geovizualizacijskih rjeenja prije svega za turistike svrhe. Takve aplikacije najee za pjeake,
bile su bogatije obzirom na kartografsku vizualizaciju. Osim prikaza putanje koju pjeak treba da
pree, bitan je i okolni vizualni sadraj, koji pjeaku koji se kree manjom brzinom i ima vremena
da se zaustavi i paljivije percipira vizualnu informaciju, pomae u njegovom poimanju sredine u
kojoj se nalazi.
Slika2 :LoL Geovizualizacija - turistika mapa Bea
-
7/31/2019 Geovizualizacija Za Mobilne Aplikacije
6/31
-
7/31/2019 Geovizualizacija Za Mobilne Aplikacije
7/31
- 6 -
moe biti pripremljeno unaprijed. Mora biti kreirano u trenutku kad ga trebamo, Produkcija ovakvog
rjeenja terminoloki se oznaava sa on demand ili just in time Ovaj koncept se zasniva na
tome, da isporuilac mobilnog geovizualizacijskog rjeenja, dozvoljava korisniku pristup izvorima
informacija zavisno od njegovih interesa, u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu. Informacije
relevantne za korisnika, prezentiraju se vizualno na adaptivan nain, u skladu sa definisanim
kontekstom. U konceptualnom okviru nalaze se tri vana aspekta koja utiu na dizajn
geovizualizacije: informacija (map sadraj), interakcija i vizualizacija koje su ukljuene u dizajn
veine interaktivnih aplikacija (MVC Model -View - Controler). Glavni cilj novog pristupa mobilnoj
geovizualizaciji je da nudi vizualizaciju geoinformacija sa najveom moguom posveenou
korisniku. Uoljivo je da kljune komponente ovog koncepta, predstavljaju predmet adaptivnog
pristupa geovzuelizacije, kao i da je korisnik kontekstno usmjeren.
Sl.3. Konceptualni okvir geovizualizacije za mobilne aplikacije
4.1. Korisnik
Korisnik ini osnovu mobilne geovizualizacije. Svi napori mobilne kartografije usmjereni su prema
korisniku. Njegovo znanje, namjere, vjetine, osobine, sposobnosti i osobnosti ine glavne
parametre za ekstrakciju personaliziranih informacija i geovizualizacija. Korisnikova privatnost
znaajan je zadatak i mobilne mobilne aplikacije pa tako i one sa geovizuelizaciskim rjeenjem
moraju voditi rauna. Kada govorimo o korisniku u mobilnoj geovizualizaciji, govorimo o mobilnom
korisniku koji vri razliite aktivnosti u mobilnom okruenju, prema emu se trebaju razviti prikladnavizualizacijska tehnologija.
model
adaptacija
korisnik&aktivnosti
informacije vizualizacijakorisnikiinterfe s
kontekst
tehnologija tehnologija
control view
ob ekti
odgovorpitanjecil
-
7/31/2019 Geovizualizacija Za Mobilne Aplikacije
8/31
Geovizualizacija za mobilne aplikacije Sijeri A.
- 7 -
4.2. Mobilne aktivnosti
Aktivnosti koje korisnik obavlja za vrijeme mobilnosti u uskoj su vezi sa kontekstom. Aktivnosti
trebaju informacije koje podrane geovizualizacijom poredstavljaju efikasniji pristup. Takoer
aktivnosti utiu i na oblik geovizualizacije. Aktivnosti se dijele prema prostornom aspektu u skladu
sa kontekstom:
globalni kontekst pozadinski prostor
regionalni kontekst prostor aktivnosti , dostupni prostor
lokalni kontekst neposredno okruenje
Postoji tenja da se klasificiraju elementarne mobilne prostorne aktivnosti i time formaliziraju
najei zahtjevi korisnika: ovo je jedna od kategorizacija(Reichenbacher2004):
lociranje(locate), traenje(search),
navigacija(navigate),
identifikacija(identity)
provjera(browse)
Sl.4. Sitematizirane mobilne prostorne aktivnosti
4.3. Kontekst
Kontekst je bilo koja informacija koju koristimo za karakterizaciju pojave nekog entiteta. Entitet je
osoba , mjesto ili objekat koji se smatraju re levantnim za interakciju izmeu korisnika i aplikacije.To
ukljuuje korisnika i aplikaciju same (Dey 2001). Istraivanje konteksta pomae definisanju
informacija prilagoenih odreenom tipu korisnika. U mobilnim aplikacijama esto se pojavljuje
pojam "svjesnosti konteksta" koji se vee upravo za aplikacije, gdje se korisniku dostavlja
odgovarajui sadraj u ovisnosti o njegovom poloaju i obavlja prilagodba medijskog sadraja u
ovisnosti o karakteristikama korisnikog sadraja. Istraivanje svjesnosti konteksta pomae
definisanju aplikacionog rjeenja koje je prilagoeno korisniku. Karta je vezana za situaciju u kojoj
korisnik pokuava da nae put u nekoj nepoznatoj sredini i prilagoavanje kartografskog sadraja i
sadraja koji je vezan za korisniki kontekst aplikacije umnogome poboljava koritenje
geovizualizacije za potrebe mobilnih aplikacija.
-
7/31/2019 Geovizualizacija Za Mobilne Aplikacije
9/31
- 8 -
Nivala i Sarjakoski (2003) izvrile su klasifikaciju devet konteksta koji bi u korisnikom okruenju
trebali djelovati na krajnji izgled geovizualizacijskog rjeenja mobilnih aplikacija. Centar svega je
korisnik i njegove potrebe. Bitni faktori su lokacija i orjentacija korisnika, vrijeme igra takoer vanu
ulogu, kao i fiziko socio-kulturno okruenje.
Slika5: Formulisanje konteksta kori utiu na geovizualizaciju
Takoer i tip mobilnog ureaja ima uticaj na rjeenje. Ovo je opis devet navedenih kontekstnihelemenata koji bi trebali pomoi u procesu adaptivnosti mobilnih aplikacija time i geovizualizacije
korisnikim potrebama. Ovo su sistematizirani prijedlozi koje su korisnici iznjeli u toku ispitivanja
geovizualizacijskog rjeenja.
Kontekst lokacija
Lokacija je najvaniji kontekstni element obzirom na mobilnost korisnika. Poznato je iz testiranja
korisnika mobilnih lokacijskih servisa da je najvanija prednost geovizualizacije u odnosu na
tradicionalne papirne mape informacija o trenutnom poloaju korisnika. Jasno je da bezpoznavanja trenutnog poloaja korisnika na mapi razlike izmeu stare analogne i najbolje
geovizualizacijske prezentacije bile bi beznaajne jer bi korisnik bio preputen sam sebi odnosno
morao bi na ogranienom prostoru mobilnog displeja odrediti svoj trenutni poloaj to ni iskusnij im
korisnicima u nekim uslovima nebi bilo lako. Informacija o poloaju korisnika nudi niz mogunosti
navigacije du planirane rute ili u sluaju da korisnik skrene sa planirane rute sistem mu nudi
mogunost povratka. Lokacija korisnika prua i mogunost niza informacija koje mu se mogu
prezentirati na osnovu znanja njegovog poloaja.
Lokacija Orjentacija
VrijemeOsobinesisitema
Fiziko
okruenje
Lokacija
Socio-kulturnookruenje
Mobilnikorisnik
NavigacionaistorijaSvrha
koritenja
-
7/31/2019 Geovizualizacija Za Mobilne Aplikacije
10/31
Geovizualizacija za mobilne aplikacije Sijeri A.
- 9 -
Kontekst sistem
iroki spektar mobilnih ureaja koji se svaki dan pojavljuju na tritu i korisnik oekuje da moe
koristiti prednosti geovizualizacije na razliitim ureajima. Sistem mora imati mogunost
prepoznavanja ureaja krajnjeg korisnika i vratiti mu geovizualizacijsko rjeenje prilagoeno
formatu njegovog ureaja pri emu se isto podrazumjeva i za veliinu ekrana , kao i ostale osobine
korisnikog okruenja.
Kontekstsvrha koritenja
Jedan od najzahtjevnijih, je korisniki kontekst u kojem se postavlja pitanje svrhe koritenja
geovizuelizacije. Ispitivanja na terenu su utvrdila da korisnik predlae mnogo razliitih situacija u
kojima mu treba posebno geovizualizacisko rjeenje. To prije svega zavisi od interesa korisnika i
stvara potrebu kategorizacije u interesne grupe.
Kontekst vrijeme
Imamo najmanje dvije kategorije koje su ukljuenje u vremenski kontekst a to su vrijeme u toku
dana i vrijeme u godini. Vrijeme u toku dana utie na geovizualizaciju u smislu aktivnosti odreene
grupe npr. odreene radnje su otvorene u odreeno vrijeme i one se tada pojavljuju na karti.
Vrijeme u godini jo je vanije sa korisnikog stanovita jer geovizualizacija korisnikih potreba je
potpuno drugaija u ljetoj ili u zimskoj sezoni.
Slika6: Uticaj konteksta vrijeme na geovizualizaciju
Kontekstfiziko okruenje
Korisniko fiziko okruenje odnosno sredina u kojoj se nalazi veoma je promjenjiva obzirom na
mobilne aplikacije gdje se korisnik nalazi u razliitim sredinama. Boje koje se koriste u
geovizualizacijskoj aplikaciji moraju biti prilagoene uslovima u sredini u kojoj se korisnik nalazi.
Informacija o vremenu integrisana sa lokacijom korisnika i vremenskom prognozom moe pruiti
kvalitetnu vizualnu informaciju prikazano na mobilnom displeju. Prijedlog ruta po korisnikom
okruenju (jezera, peine, vodopadi...) mogu se takoerkvalitetno vizualno prezentirati.
-
7/31/2019 Geovizualizacija Za Mobilne Aplikacije
11/31
- 10 -
Kontekst Historija navigacije korisnika
Ve je reeno daje najvaniji zahtjev navigacije, za korisnika, poznavanja trenutnog poloaja na
ruti koju korisnik slijedi. Alternativne rute do odredita kao i POI (Point of Interes) na tom putu
mogu takoer biti interesantne korisniku.Vizualizacije koje su koritene za vrijeme prethodnih ruta
mogu biti korisne u nekim sluajevima.
Kontekst Orjentacija
Prilikom kretanja korisnika deavaju se stalno okretanje mobilnog ureaja da bi sadraj na karti
odgovarao pravcu kretanja korisnika. Jedna od najkorisnijih saznanja vezano za kontekst je
informacija o orjentaciji. Geovizualizacija u tom sluaju moe na osnovu orjentacije i trenutnog
poloaja na karti prikazati korisnika prema liniji kretanja. Noviji mobilni ureaji koji imaju digitalni
kompas uvode mogunost orjentacije tako da se karta sama usmjerava u smjeru kretanja
korisnika.
Kontekst kulturno socijalni
Ponekad korisnika situacija prikazana vizualizacijom razlikuje se od trenutne kulturno-socijalne
situacije. Ovo je veoma teko utvrditi ili mjeriti ali neke pot rebe socijalnog konteksta mogu se
predvidjeti. Kada korisnik trai mirno mjesto mogue je da se prui vizualizacija poloaja svih
okolnih korisnika. U drugoj situacija mogu se korisniku prikazati samo kolibe u kojima je ostalo
mjesto za spavanje.
Kontekst korisnik
Osim svrhe koritenja jedna od najteih karakteristika za predstavljanje je korisniki kontekst.
Razlike meu korisnicima ukljuuju fizike karakteristike kao to su:visina, godite, ljevak, denjak
brzina rada sa tastaturom, zatim kognitivne i perceptivne sposobnosti kao: memorija, uenje,
rjeavanje problema, donoenje odluka , kao i razlika u linosti : spol, stav prema kompjuterima,
navike, osobnost (emocionalno stanje).
Sistem treba da bude kontekstno svjestan i to je jedino mogue kada sistem osjea kontekstneelemente ili aktivno ili pasivno. U pasivnom istraivanju konetksta korisnik prua informacije o
konteksnim elementima. Ovaj pristup ima neke prednosti, ali ovjek ne moe osjetiti sve elemente
odnosno, parametre potrebne da sistem bude kontekstno svjestan. Stoga je potrebno koritenje
senzora koji su u stanju osjetiti neke elemente konteksta. Kontekstni elementi su nosioci procesa
adaptacije i glavni faktori procesa interakcije ovjeka i raunara. Elementi konteksta nisu
jednostavni za predstavljanje i ukljuivanje u empirijsku analizu. Njihovo vrlo dinamino ponaanje
utie na njihovu sloenost. Prikupljanje informacija o kontekstu moda i nije tako tekoali je teko
upravljanje sa njima. Koritenje sensora za dobijanje informacija o kontekstu pomae u izradi
-
7/31/2019 Geovizualizacija Za Mobilne Aplikacije
12/31
Geovizualizacija za mobilne aplikacije Sijeri A.
- 11 -
kontekstno svjesnog sistema i samim tim smanjenje udjel ljudske percepcije u odluivanju.
Definisanje kontekstno svjesnog sistema trai: definisanje lokacije, vrijeme, najblie objekte,
kvalitet mrenog pristupa, orjentaciju, promjene u kontekstnim parametrima kao i druge kontekstne
elemente niskog stepena uticaja. Pravljenje sistema kao kontekstno svjesnog pomoi e sljedei
senzori:
Optiki senzori :pomau u otkrivanju orjentira, objekata, ljudi i sl.
Audio senzori: osnovni su za identitet korisnika
Senzori kretanja: za brzinu, ubrzanje i pomak
Senzori lokacije: GPS moe odrediti tanu lokaciju
Bio senzori: za emocionalno stanje korisnika
4.4. InformacijePod informacijama podrazumjevamo vrlo razliite izvore prostornih, prostorno-vremenskih i
informacija bez prostorne komponente. To mogu biti karte, ortofotosnimci, vektorski fajlovi , text,
tabele i sl. Struktura informacija je glavna za ukupnu kvalitetu mobilne geovizualizacije posebno iz
ugla adaptivnosti. Generalno za geovizuelizaciju su nam potrebni kvaliteteni prostorni podaci
odnosno kvalitetni vektorski podaci razliitih razmjera i rasterni podaci velike rezolucije i kvaliteta.
Poznati su razliiti pristupi u strukturiranju informacija meu kojima je zapaen pristup iz tematskih
mapa u kojem su odvojeni podaci bazne mape od dinamikih komponenti kao to su POI (Point Of
Interest-Take od interesa), rute i sl. Najei tip geoinformacija za mobilne aplikacije je POI(Points of interest) ali postaju neophodni i drugi tipovi kao ROI (Regions of interest), TOI (Time
(Point of Interests) ili TIOI (Time intervals of interest). OGC(Open GIS Consorcium) je definisao
standarde za lokacijske servise (WFS,WMS,SVG I sl.).
Jo jedan bitan aspekt je kvalitet informacija, koji je veoma raznolik. Kvalitet se moe gledati iz
aspekta prostorna tanosti mobilnih informacija: kompletnost, zastarjelost ili atributna netanost
vezana za prostorne elemente. Adaptivnost i svjesnost konteksta mobilne geovizualizacije je
sigurnost za pravu informaciju ili pravi odgovor na korisniki problem. Ako je informacija ko risna u
trenutnom korisnikom kontekstu za individualnog korisnika po sadraju i formi to je odraz kvaliteta
servisa. Ne samo da informacija treba adekvatna nego i geovizuelizacija te informacije.
4.5. Korisniki interfejs
Za mobilne geovizualizacijske servise selekcija i prezentacija informacija izvodi se dinamiki, kada
to korisnik treba. U MVC (Model View Controller) dizajnu, controller komponenta pokree servis.
Postoje dva moda automatski sa malom korisnikom interakcijom i aktivno pri emu utiemo
interakcijom na informacije koje e biti prezentirane. Interaktivnost za mobilnu geovizualizacijujasno, ima vie ogranienija od interaktivnosti za druge digitalne map interfejse. Ranije je reeno
-
7/31/2019 Geovizualizacija Za Mobilne Aplikacije
13/31
- 12 -
da geovizualizaciski prikaz nije uvjek najbolje rjeenje zaneki servis ali forma korisnikog interfejsa
mora postojati bez obzira na oblik prikaza informacija. U mobilnim servisima model ima posebnu
vanost vezano za ciljeve interaktivnosti.Visoko interaktivna geovizualizacijska rjeenjaomoguuju
korisnicima upite o okruenju u kojem se nalaze, dok na rjeenjimasa malom interaktivnou, se
dopunjuju automatski odgovarajui na promjene u korisnikom kontekstu. Interaktivnost se obavlja
putem upita sistemu koji na osnovu raspoloivih informacija prezentira odgovor u
geovizualizacijskom ili nekom drugom obliku. Jasno je da je broj pitanja mobilnoj aplikaciji
ogranien recimo na pet ranije spomenutih akcija korisnika. Teoretski nivo interaktivnosti ispitivao
je MacEachren (1995). Predloio je map cube (cartography)3 , prostor definisan sa tri dimenzije
koritenja kartografske vizualizacije(sl.7.):
korisniku ciljnu grupu
prezentacione namjere
stepen interakcije.
Slika7:Mac Eachren1994, kocka geovizualizacije
a. Ciljna grupa gdje imamo: Private gdje korisnik, kreira geovizualizaciju zaisno od svojih linih
potreba ili Public javni pristup gdje su, gotova geovizualizaciska rjeenja dostupna irokomauditorijumu.
b. Prezentacione namjene gdje imamo: Reveling unknowns, korisnik poinje od generalnog
cilja traenja neeg zanimljivog, i Presenting knowns nasuprot, gdje korisnik trai pristup
odreenim traenim prostornim informacijama.
c. Stepen ljudske interakcije: Highljudska interakcija gdje je korisnik ima velike mogunosti
interakcije gdje bitno utie na geovizualizaciono rjeenje, Lowljudska interakcija ima ogranienu ili
malu interakciju gdje mu se nudi gotovo vizualizacijsko rjeenje.
Geovizualizacija za potrebe mobilnih aplikacija usmjerena je prema korisniku u definisanom
MacEachrenovom prostoru ima karatkteristike poznate geoinformacije, usmjerene prema
-
7/31/2019 Geovizualizacija Za Mobilne Aplikacije
14/31
Geovizualizacija za mobilne aplikacije Sijeri A.
- 13 -
individualnom korisniku, sa malom interakcijom. Zavisno od navedenih vrijednosti moe se uticati
na modeliranje geovizualizacije prema potrebama korisnika. Ako se recimo u pitanju najzahtjevniji
korisnici mobilnog servisa koji imaju mogunost visoke interakcije mora se prema tome prilagoditi i
geovizualizacija koritenjem informacija, koje trebaju pratiti specifine (privatne) zahtjeve korisnika.
U suprotnom ako se radi o servisu koji ima malu mogunost ljudske interakcije tj veliki stepen
automatizacije geovizualizacijski zahtjevi su skromniji.
4.6. Vizualizacija
U mobilnim kontekstu geovizualizacija postavlja mnoge zahtjeve povezane s grafikom i
generalizacijom. Geovizualizacija mobilnih aplikacija je pravi predstavnik on-demand kartografije.
On-demand kartografija je ona kod koje se karta kreira u momentu kada je korisnik treba
(Crampton 1999). Ako se on-demand kartografija dogaa u realnom vremenu , onda ona lei na
on-the-fly generalizaciji koji se definie kao kreacija kartografskog produkta na osnovu korisnikog
zahtjeva prikladnog za njegovu razmjeru i svrhu . Meutim geovizualizacija za mobilne aplikacije
ide korak dalje ukljuujui adaptivnost geoinformacija prema korisnikom kontekstu ime kontekst
postaje subjekt geovizualizacije. Ovo ukljuuje kvalitet geoinformacija za geovizualizaciju( trenutnu
poziciju sa tolerancijom, dostupnost i pristupanost objekata, relevantnost objekata, dinamike i
vremenske informacije, valjanost i sigurnost informacija i sl. Zahtjevi mobilnih korisnika od
geovizualizacije su veliki dok su ogranienja oigledna. Geovizualizacijsko rjeenje na mobilnom
displeju treba biti: jednostavna, fokusirana, ista i lako itljiva prezentacija. Takva geovizualizacijamora se uklapati u trenutnu korisniku situaciju to podrazumjeva obezbjeenje linog korisnikog
sadraja informacija i prezentaciju koja mora biti adaptivna. Vizualizirana geoinformacija treba biti
aurna, tana, i uvjerljiva slika stvarnosti. Geoinformacija prezentirana na displeju mora biti
poveziva sa drugim informacijama i kompatibilna sa drugim servisima. tavie geovizualizacija
mora ordaavati dinamike promjene u korisnikom okruenju i obezbjediti informaciju odmah po
zahtjevu(on-demand). Takoer geovizualizacija mora biti brzo prezentirana na mobilnom ureaju.
Ako izmemo u obzir osnovne mobilne akcije definisane u 4.2. i zahtjeve definisane iznad moemo
rei da je mogue izvriti minimalne navedene zahtjeve. Geovizualizacisko rjeenje mora biti ustanju vizualizirati najmanje: POI(Point if Interests) lokacije, rute. Po mogunosti vizuelno treba
prikazati:ROI (Region of Interests), entitete (kvalitativne i kantitativne razlike), rezultate
pretraivanja, objekte, udaljenosti, veze, vanost, bitnost, dostupnost, vrijeme( kritinost i sl.),
dogaaje, multimedijalne informacije(slika , tekst, zvuk i sl.), bitnost ili vanost kao vizualno
uporeenje, prostorne odnose (prije topoloki nego metriki i prostorni raspored i distribucija.
Geovizualizacija poiva na kartografskoj nauci i njenim principima i metodama , kao i novim
dostignuima u oblasti vizualizacije.
-
7/31/2019 Geovizualizacija Za Mobilne Aplikacije
15/31
- 14 -
4.7. Tehnologija
Iako je ovaj rad pogled na mobilne aplikacije iz ugla vizuelizacije neophodno je ukratko opisati cijeli
sistem koji je platforma geovizualizacije, prije svega zbog sagledavanja opte slike mogunosti i
ogranienja koje nam sistem donosi.
a) Mobilni ureaji
Ovdje su uzeti u obzir mobilni ureaji posljednje generacije (state of the art) koji peredstavljaju
state of the art u mobilnoj tehnologiji. Imaju displej rezolucije 240x320 pixela ili format 60x80 mm.
Odnos ovog displeja i analogne karte veliine 700x1000mm, je 1:150, a odnos displeja mobilnog
ureaja i displeja laptopa je 1:12.Pod mobilnim ureajima ove vrste smatramo one koji se mogu
drati u jednoj ruci, imaju nezavisan rad, to znai nezavisno napajanje. Takvi ureaji imaju
displeje osjetljive na dodir, internetski pristup , imaju poseban operativni sistem za mobilne ureaje
i procesor oko 1GHz. Takoer imaju i svoja ogranienja u odnosu na desktop raunare: veliina
displeja, njegova osjetljivost na izvore svjetlosti (sl.8), kvalitet prezentacije boja u razliitom
okruenju, rezoluciju koja utie na kvalitet prikaza, snaga procesora, ograniena memorija i
napajanje.
b) Komunikacione mree
Mobilni internet baziran na 2G i 3G GSM tehnologiji sve vee brzine koje u novim UMTS
(Universal Mobile Telecomunications System) sistemima omoguava 2Mbit/s. Ovaj system nudimogunost stalne konekcije, pa se plaanje vri prema koliini uitanog sadraja od strane
korisnika.
Sl.8. Displej u povoljnim uslovima,pri vanjskom svjetlu i pri sunevoj refleksiji
c) Poziciona komponenta
Pozicija korisnika je odreena AGPS uslugom ili pozicioniranje putem GSM mree. AGPS
(Assisted GPS) nudi bolju preciznost u pozicioniranju koju uzrokuje koritenje GPS-a na strani
korisnika.
-
7/31/2019 Geovizualizacija Za Mobilne Aplikacije
16/31
Geovizualizacija za mobilne aplikacije Sijeri A.
- 15 -
d) Servisni i aplikacioni ponuai usluga
Servisi koje provajderi nude kreu se u irokom opsegu ljudskih aktivnosti i potreba definisanim po
interesnim grupama:profesionalci,istraivai, turisti, svakodnevni korisnici i sl.
Sl 9. Arhitektura platforme geovizualizacije
e) Ponua podataka koji ine sadraj aplikacija.
Razni provajderi koji ine infrastrukture prostrno baziranih i ostalih podataka, uglavnom vladine
agencije i korporacije. Ponuai servisa u zemljama sa nerazvijenom infrastrukturom prostornih
podataka imaju velike probleme u obezbjeivanju prostornih podataka za ovakve servise to
poveava ulaganja i utie na razvitak ove tehnologije.
4.8. Funkcionisanje sistema
Kako cijeli sistem funkcionie, moe najbolje uoiti na jednom primjeru. Uzmimo scenario u kojem
korisnik u nepoznatom gradu trai restoran. Predpostavimo da preferira italijansku kuhinju pa stoga
trai italijanski restoran(sl.9).
a) Recimo da je poloaj korisnika definisan putem pozicionog servisa ili korisnikim GPS-om
ili lociranjem uz pomo mobilne mree. Nakon toga korisnik alje zahtijev za uslugom to
ukljuuje kontekst korisnikih interesa (vezanih za restorane posebno italijanske) putem
komunikaciske mree (Gateway).
b) Gateway ima zadatak da izvri razmjenu poruka izmeu mobilne komunikacijske mree i
interneta. On zna web adrese od nekoliko aplikacijskih servera i rutira zahtjev takavom
specifinom serveru. Gateway e takoer pohraniti informacijeo mobilnom ureaju koji je
traio informacije.
pozicioniranjekomunikaciona
mrea
Korisnik/sredstvo
Mobilni
internet
Mobilni
geovizualizacijski
servisi
sdaraj/ponua
podataka
-
7/31/2019 Geovizualizacija Za Mobilne Aplikacije
17/31
- 16 -
c) Aplikacijski server ita zahtjev i aktivira odgovarajui servis - u naem sluaju prostorna
usluga pretraivanja.
d) Sada, servis obrauje ponovno poruku i odluuje koje dodatne informacije osim kriterija
pretraivanja (restoran + italijanski) i korisnike pozicije trebamo da bi se odgovorilo na
postavljeni zahtijev. Najee je potrebno da se aktivira instrukcija da je potrebno nai
podatke o restoranima na serveru koji nudi takve podatke.
e) Nadalje servis e se nai za potrebno da provjeri informacije o cestama i putevima da bi
utvrdio dali je ponueno optimalno rjeenje dostupno korisniku(ponekad se deava da je
restoran s druge strane rijeke i nije dostupan korisniku jer nema mosta je u blizini).
f) Nakon to ima sve potrebne informacije servis e napraviti prostorni upit(buffer) i rutiranje
slino klasinom GIS rjeenju kako bi dobili optimalni italijanski restoran. Nakon obrade
lista restorana koji zadovoljavaju postavljeni kriterij sistem alje nazad korisniku pu tem
interneta, gatewaya i mobilne mree.
Traeni restorani prema definisanom kriteriju bit e predstavljeni korisniku kao informacija putem
liste sa udaljenostima ili kao geovizualizacijsko rjeenje sa lokacijama. Korisniku se nakon toga
servis na osnovu definisanog konteksta, koji je osnova sistema, moe ponuditi i druge informacije,
kao to su cijene, meni i sl. Nakon toga korisnik moe zatraiti navigaciju do odabranog rjeenja.
Sl.10. Proces geovizualizacije za mobilne aplikacije
5. Adaptivnost, nova dimenzija geovizualizacije
Pod adaptivnom geovizualizacijom podrazumjevamo sposobnost prilagoavanja vizualizacije
specifinom korisniku, njegovim aktivnostima, trenutnom kontekstu ili situaciji (sl.11). Aktivnost i
kontekst utiu na trenutni zahtjev korisnika. Takoer korisnika aktivnost i kontekst definiu sadraj
i detaljnost informacija dobijenih sa servera, stepen generalizacije i nain kako e informacije biti
vizualizirane.
akcija
karta
pitanje
gdje? ta? ok
-
7/31/2019 Geovizualizacija Za Mobilne Aplikacije
18/31
Geovizualizacija za mobilne aplikacije Sijeri A.
- 17 -
Konvencionalne karte Geovizualizaciski servisdetaljnost informacija detaljnija manje detaljna
informaciska sadrajnost opsena fokusirana ,vie relevantnapersonalizacija jedna veliina za sve potrebe moe se prilagoditi
koritenje vie trajna kratkorona , trenutnadizajn i produkcija kartografi rade dizajn automatski dizajn na osnovukartografskog metoda
grafiki kvalitet visoki loiji ali u stalnom poboljanjuveza na druge informacije teka , siromana ugraena bolja
interoperabilnost
funkcionalnost velika funkcionalnost limitirana funkcionalnost
Tabela1. Komparacija konvencionalnog kartografskog i geovizualizacijskog rjeenja
Koritenje termina Adaption (prilagoenje) predstavlja ovdje promjene, modifikovanje
geovizualizaciskog rjeenja da bi zadovoljili potrebe korisnika bazirane na kontekstu, korisnikimpotrebama i preporukama. Adaptivnost definie bilo koji proces gdje je struktura progresivno
modifikovana u cilju boljih karakteristika u datom okruenju. Teoretski sve osobine i funkcije koje
uestvuju dizajnu i koritenju geovizualizacije su potencijalno adaptivne. Moemo ih grupisati
prema domenima koji su definisani u konceptualnom okviru geovizualizacije( sl.3) :
domen informacija
domen korisnikog interfejsa
prezentacioni domen
tehnoloki domen
Sl.11. Proces adaptivne geovizualizacije
kontekst
korisnik
aktivnosti
ADAPTIVNOST- sadraj informacija- format podataka- prenos podataka
- mobilni ureaji- vizualizacija...
displej
adaptivnokorisniki usmjereno
rezentiran e informaci a
zahtjev zainformacijompodaci,elementi,karte
-
7/31/2019 Geovizualizacija Za Mobilne Aplikacije
19/31
- 18 -
Na osnovu podjele na domene adaptivnosti izvrena je kategorizaciju objekata adaptivnosti
podjelivi ih u tri skupine prema ranije prikazanom konceptualnom okviru geovizualizacije. Jasno je
da stvarne aplikacije mogu sadravati bilo koji faktorili kombinaciju vie faktora:
Ataptivnost geoinformacija
enkodiranje
promjena nivoa detaljnosti i stepen generalizacije
promjena formata geoinformacija
krlasifikacija geoinformacija
grupiranje geoinformacija
nivo detaljnosti geoinformacija
geo podruje
Adaptivnost korisnikog interfejsa
prilagoavanje korisnikog interfejsa smanjenjem ili poveanjem interakcije tj.mogunosti
pristupa postavkama ili pojednostavljenjem korisnikog interfejsa.
funkcionalnost slina web baziranim rjeenjima koritenjem razliitih tipova zum, pan
selekcijskih alata.
Adaptivnost vizualizacije
map selekcija
map izlaz
map razmjera
map generalizacija
metod
dimenzija
grafiki elementi(simbolizacija,boja,vrijednost,veliina,forma, orjentacija, raspored,jasnoa)
tekst(font, stil,simbolizacija)
Kombinacije adaptivnosti ovih faktora nudi mogue rjeenje problema vezanog za geovizualizaciju
mobilnih aplikacija, uzrokovanu konstantnim promjenama konteksta u sredini koja okruuje
korisnika. Glavni element mobilne geovizualizacije je njen potencijal da vizualno adaptira
geoinformacije onako kako to mobilnom korisniku treba. Vizija mobilne kartografije je korisnik sa
pravom informacijom u pravom trenutku na pravoj lokaciji (Reichenbacher 2001). Ili drugaije
reeno korisnik mobilne geovizualizacije treba dobiti relevantnu informaciju na korisnikoj lokaciji
prema kontekstu, interesima, znanju i nivou informatike vjetine prezentiranu na nain kako to
-
7/31/2019 Geovizualizacija Za Mobilne Aplikacije
20/31
Geovizualizacija za mobilne aplikacije Sijeri A.
- 19 -
korisnik moe iskoristiti na najbolji nain. Veina kompleksnih adaptivnosti treba da je sklonjena od
korisnika i mnogi zadaci treba da se izvravaju automatski ne isputajui iz vida potrebu za
interaktivnou kad je neophodna. Svako razmiljanje o adaptivnosti mora uzeti u obzir da je
korisnik najbitiniji faktor u procesu i da mora imati kontrolu nad tim procesom u svakom trenutku.
Geoinformacije se po svojoj prirodi mogu adaptirati na razliite naine. Koliinom podataka i LoD
(Level of Detail) nivo detaljnosti, klasificiranjem i grupiranjem informacija. Jo jedan oblik
adaptivnosti je enkodiranje informacija u svrhu karakteristika ureaja ili komunikacije putem mree.
Ipak za mobilnu kartografiju najvanija je adaptacija vizualizacije. Razmjera i podruje karte mogu
biti predmet adaptacije u vizualizaciji. Vizualizaciski metod crte,ortofoto ili neka apstrakcija
takoer su predmet adaptivnosti. Prostorna obiljeja mogu biti prikazana kao apstraktni simbol ili
mala fotografija kao prikaz objekta. Dimenzija je takoer predmet adaptivnosti. I na kraju parametri
simbologije i tekstualni atributi su adaptivni. Adaptivnost svih objekata istovremeno ugrozila bi
naela adaptacije.Neophodno je uspostaviti odnos izmeu konteksta (cilja adaptivnosti) i objekata
adaptivnosti. Izvodljive metode adaptivnosti koje se koriste u geovizualizaciji mobilnih aplikacija su:
Naziv metode Objanjenje
selektovanje elemenata karte filter baziran na profilu korisnika
reduciranje sadraja karte samo nekoliko objektnih klasa
reduciranje gustoe informacija limitiranje selekcije, vani objekti i informacije
uklanjanje, izostavljanje, elimin. objekatakarte
bazirano na zasienju karte ili sadrini
prioriteti informacija
zamjena ili razmjena odgovarajue
prezentacijetopogram, slika , tekst, jezik npr. simbol kroz sliku
prebacivanje izmeu predefinisanih
alternativanpr. stilova simbola ili prevoenja jezika
promjena prezentacije ili simbologije
razliita vidljivost-prozirnost prema bitnosti,
promjena nijanse boje, promjena dimenzionalnosti
povrina u liniju/taku
(re)konfigurisanje komponenti karte
npr. razliita bazna karta ili razmjera za razliitu
namjenu ili brzinu kretanja;dinamika kompozicija
nivoa za baznu kartu npr sa ili bez mree javnog
saobraaja
Adaptivnost korisikog interfejsa reduciranje stepena slobode za interaktivnost
Promjena kodiranja npr.vektor u raster ,SVG u JPEG
Tabela2. Metode adaptivnosti
-
7/31/2019 Geovizualizacija Za Mobilne Aplikacije
21/31
- 20 -
5.1. Adaptivnost i generalizacija
Mnogi istraivai u kartografskoj zajednici ne vide kartografiju za mobilne ureaje odnosno
geovizualizaciju kao nezavisnu oblast za istraivanje. Oni vjeruju da je mobilna kartografija u
osnovi stvar kartografske generalizacije sa vrlo velikim stepenom , zbog malog displeja mobilnog
ureaja.Meutim autori Reichenbacher, Nagi, Nivala i drugi dokazuju u svojim radovima da se
procesi koji se provode u cilju geovizualizacije a tu spadaju i generalizacija i adaptivnost imaju
razliite pristupe ali se u nekim dijelovima preklapaju. Oni izraavaju miljenje da su generalizacija
i adaptivnost povezani procesi ali je generalizacija vie usmjerena prema objektu generalizacije.
Radi se o slinosti koncepata, jergeneralizacija je vie objektno ciljana i njeno djelovanje reflektuje
se na osnovne karakteristike elemenata karte i njihovu distribuciju na uniforman i balansiran nain
dok je adaptivnost vie subjektivna, pri emu je kartografska ravnotea naputena zbog isticanja
odreenih karakteristika odreenog elementa. Nadalje, adaptacija se odnosi na vie faktora od
razmjere i svrhe karte koji se najee primjenjuju kao faktori generalizacije. Generalizacija je
uglavnom uzrokovana tehnolokom dimenzijom, tj. malim displejom ureaja. Kao to je gore
navedeno, adaptacija uglavnom uzima u obzir kontekst upotrebe geovizualizacije, odnosno mjesto,
vrijeme, korisnik, aktivnosti, ciljevi, informacije vezane za aplikaciju. Osim toga, adaptacija
potencijalno utie na vie objekata u procesu dizajna geovizualizacijskog rjeenja.Mogua su dva
pristupa u primjeni adaptacije i generalizacije: Ili prvo generalizacija a nakon nje adaptacija ili
obrnuto. Ipak preovladava miljenje (Reichenbacher 2004) da je adaptacija openitiji cjelovitiji
geovizualizacijski proces koji utie na objekte vizualizacije meu kojima su i oni koji nisuobuhvaeni generalizacijom (npr.boja). U tom smislu, metodoloki je ispravno da se prvo primijeni
adaptacija a onda generalizacija. Adaptacija za odreenu svrhu reducira problem prostora.
Adaptacija, meutim, moe iskoristiti metode generalizacije, ali ih primjenjuje drugaije. To je
mogue, jer su metode adaptacije i generalizacije vrlo sline. Najvanija metoda adaptacije za
geovizualizaciju mobilnih aplikacija je selekcija.
Adaptacija Generalizacija
iroki opseg djelovanja uski opseg djelovanja
naglaavanje apstrakcija
prinagoenje koritenju prilagoenje razmjeri
adaptacija prema kontekstu adaptacija prema razmjeri
Tabela3. Odnods adaptacija i generalizacija
-
7/31/2019 Geovizualizacija Za Mobilne Aplikacije
22/31
Geovizualizacija za mobilne aplikacije Sijeri A.
- 21 -
5.2. Adaptivni geovizualizacioni metodi za mobilne aplikacije
Adaptivni geovizualizacijski servis treba da obezbjedi mobilno vizualizaciono rjeenje koje je
jednostavno, bitno generalizovano, bazirano na kartografskim pricipima, brzog osvjeenja displeja,
grafiki koncizno, lijepo, svjee, itljivo. Pored toga njegov sadraj mora biti fleksibilan, dinamiki
promjenjljiv sa mogunou povezivanja sa drugim informacijama.
Minimalno ovaj servis mora biti sposoban prikazati objekte od ineresa i objekte za orjentaciju
(landmark), geolokaciju ljudi, objekte, dogaaje, rute, i rezultate pretraga(ljudi, objekti, dogaaji).
Rjeenje treba da vizualno naglasi redosljed povezan sa vanou , bitnou , prioritetom, ,
dostupnou,vremenskom usklaenou i sl.
5.3. Rasterski i vektorski sadraj geovizualizacije
Geovizualizacijsko rjeenje je najee kombinacija rasterskih i vektorskih podataka definisanih u
dva glavna nivoa.
Pozadinski grafiki nivo najee ine podaci koji slue za orjentaciju korisnika i predstavljaju
osnovu za glavni sadraj vizualizacije. Generalno radi se o statinim grafikim informacijama koje
su primjenjive za mnoge aktivnosti i sposebne su za koritenje bez mnogo promjena. Najee su
izraene od strane dravnih agencija za kartografiju. Tipine pozadinske podloge ukljuuju
sljedee grafike podatke: topografske bazne karte, namjenu zemljita, satelitske snimke
aerofotosnimke i sl.. esto su ovi podaci u rasternom obliku, dok se u posljednje vrijeme
uspostavlja infrastruktura prostornih podataka na nivou drava, koja nudi osnovne slojeve uvektorskom obliku. Prednost rasternih, posebno ortofoto podloga je u njihovoj vjernoj prezentaciji
stvarnog svjeta ali je nedostatak promjena kvaliteta prikaza sa promjenom razmjere, veliina
rasternog fajla kao i kompleksnost primjene adaptivnosti i izvodljivosti geovizualizaciskih
mogunosti koja su ostvarljiva sa rasternim podacima.
Glavni grafiki nivo su u vektorskom obliku koje se mogu dinamiki filtrirati i adaptirati prema
potrebama korisnika i konteksta.Tipini predstavnik ovog oblika grafikih informacija su POI(Point
of Interests), servisi od interesa, rute, restrikcije u saobraaju i sl.
Sl.12. Rasterska podloga sa vektorskim layerom POI
-
7/31/2019 Geovizualizacija Za Mobilne Aplikacije
23/31
- 22 -
6. Adaptivna metode geovizualizacije pomou SVG-a
Najlakinain geovizualizacije za potrebe mobilnih korisnika bio bi poznati web map pristup, to bi
podrazumjevalo korisniki zahtjev (HTTP protokol) putem web servera, proslijeen map serveru.
Map server bi na ovaj zahtijev odgovorio renderiranom mapom u rasternom formatu. Meutim ovaj
pristup ima nekoliko nedostataka. Tekoje mogua bilo kakva geovizualizacijska adaptivnost
rastera posebno zbog uslova koje diktira displej. Ako se radi o rasternim kartama teko je itati
toponime posebno sa malog displeja. Rasterne mape su statine po prirodi pa promjena razmjere
utie na kvalitetu rasternog prikaza. Promjena korisnikog okruenja nee se reflektovati na karti ili
je potreban potpuno novi zahtjev. Rasterne fajlovi mogu biti veoma veliki.
Jasno je da vektorski formati imaju niz prednosti u odnosu na rasterski format kao to su : veliina
fajla, fleksibilnost vanu prije svega za adaptivnost mobilnih aplikacija. Meu mnogim vektorskimformatima istie se SVG - Skalabilna Vektorska Grafika (Scalable Vector Graphic) koji kao da je
predodreen za mobilne aplikacije. To je jezik za opis dvodimenzionalne grafike i grafikih
aplikacija u XML-u. SVG daje mogunost izbjegavanjaogranienja HTML-a i stvaranje vizualnog
sadraja i interakcije preko jednostavnog modela. SVG crtei mogu biti dinamiki i interaktivni.
Objektni model dokumenta (engl. DOMDocument Object Model) za SVG ukljuuje potpuni DOM
XML-a ime se neposredno omoguuje efikasna animacija vektorske grafike uz pomo skripti.
Osnovne karakteristike SVG-a vezane za geovizualizaciju su :
mala veliina fajla programski promjenjiv koristei DOM ( Document Object Model )
poveziv
adaptivan
ne gubi na detaljnosti pri zoom-u
otvoren format, xml baziran
pretraiv
Strukturiranje SVG dokumenta podrazumjeva rastavljanje geovizualizacionog prikaza u nekoliko
pojedinanih SVG dokumenata, ali je mogua i varijanta jedinstvenog SVG dokumenta. U
koncepciji vie SVG dokumenata prostorne informacije definiemo u dvije grupe pozadinska
osnovna podloga koja sadri vektor zgrada, putne mree, rijeke i sl. Drugi nivo geoinformacija ine
podaci koji se dinamiki mjenjaju (POI, rute, orjentacioni objekti, tekst i sl.) ova dva lejera smjeteni
su u zasebne SVG dokumente. Dinamiki SVG dokument referenciran je onda za bazni SVG
dokument. Moda najvaniji zadatak u adaptivnosti geovizualizacije je isticanje vanih prostornih
elemenata, tako da se naglasi njihova vanost.Grafiki se princip naglaavanja ili stavljanja bitnog
u fokus panje korisnika provodi na sljedei nain:
-
7/31/2019 Geovizualizacija Za Mobilne Aplikacije
24/31
Geovizualizacija za mobilne aplikacije Sijeri A.
- 23 -
naglaavanje objekata koristei signalnu boju npr.roze ili utu(naglaavanje bojom )
naglaavanje ivica objekata
pojaanvanje kontrasta objekta i pozadine
smanjenje prozirnosti vanog objekta a poveanje prozirnosti nevanih (prozirnost)
fokusiranje na objekt poveanjem nejasnosti okolnih objekata (jasnost)
poveanje dimenzija bitnih objekta u odnosu na druge objekte
animacija objekta od interesa
6.1. Primjeri adaptivnih metoda geovizualizacije pomou SVG-a
Sl.13. Metod naglaavanja objekata geovizualizacije: prozirnost i jasnoa POI
Mogue je prilagoditi geovizualizaciono rjeenje prema korisnikim interesima i aktivnostima.
Jedan takav primjer prikazan je na (sl.13) gdje je primjenjeno naglaavanje objekata u zavisnosti
od vanosti za korisnika. Vrijednost grafike varijable prozirnosti i jasnoa mogu se direktno
definisati u SVG-u i na osnovu toga, moemo dobiti geovizualizacijski prikaz obzirom na bitnost za
korisnika ili neki drugi kriterij dostupnost, cijenu i sl. Veliina simbola nije korisna varijabla zbog
veliine ekrana za prikaz ali moe pomoi pri animaciji.
Sl.14. Transpartentni sloj za orjentaciju Sl.15. Transparentni sloj- informacija o distanci
-
7/31/2019 Geovizualizacija Za Mobilne Aplikacije
25/31
- 24 -
Prostornu vanost nekog elementa moemo vizualizirati i bufferom zavisno od mjere prostorne
vanosti. Takoer informacije tipa kompasa (sl.14) (pravaca orjentacije) i distance(sl.15) u vidu
prstenova odreenog radijusa koji se po potrebi iskljuuju i ukljuuju. Manje vane informacije
prikazuju se kao layeri ili grupe podataka manje jasnoe ili slabijeg intenziteta boja. Takoer se
primjenjuje vizualno naglaavanje podruja od interesa, korisniki fokus ili zonu aktivnosti
transparentnim poligonom ili krugom.
Sl.16a,b. Adaptivnost razmjere
Promjena aktivnosti izaziva promjenu prostornog fokusa. (sl.16a,b), Npr. prva korisnikova aktivnost
je bila lokalnog karaktera pri emu je koritena karta krupne razmjere a nakon toga korisnik vr i
aktivnost na regionalnom nivou zbog ega je potrebna promjena razmjere.
Geovizualizacijsko rjeenje dizajnirano u odnosu na korisniku aktivnost esto se terminoloki
oznaavaju kao egocentrino, fokusno orjentisano aspektno, tematsko ili rjeenje bazitano na
aktivnosti. Egocentrino gledajui iz ugla da je korisnik u centru panje. Taj centar moe biti
prostorni centar, centar aktivnosti ili centar interesa. Ako uzmemo u obzir elementarne aktivnosti
definisane u 4.2. i primjenimo adaptivnost geovizualizacionog rjeenja imamo sljedee:
Lociranje
Prikaz geovizualizacije na kojem je lokacija korisnika oznaena simbolom. Ako postoje podaci o
tanosti pozicioniranja mogu se prezentirati krugom tolerancile oko lokacije. Na mapi se mogu
prikazati i objekti od interesa ili ljudi od interesa. (sl.17)
Navigacija
Ruta navigacije u kojoj je ruta u fokusu geovizualizacije i neophodne take za orjentaciju koje
pomau korisniku u orjentaciji i praenju rute(sl.18,23 a,b,c). Mogue je prikazati razlike ruta
obzirom na vrste prevoza (bus,tramvaj metro i sl.19)
-
7/31/2019 Geovizualizacija Za Mobilne Aplikacije
26/31
Geovizualizacija za mobilne aplikacije Sijeri A.
- 25 -
Sl.17. Lociranje Sl.18. Navigacija Sl.19. Navigacija
Pretraga
Geovizualizacija oslonjena na akciju pretrage i prezentacije pretrage na karti prikazuje rezultate
pretraivanja pri tome uzimajui u obzir prostorrni ili vremenski kriterij pomae da se pobolja
pretraga (sl.20).
Sl.20. Pretraga Sl.21. Identifikacija Sl.22. Provjera
-
7/31/2019 Geovizualizacija Za Mobilne Aplikacije
27/31
- 26 -
Identifikacija
Prezentacija ove elementarne aktivnosti u obliku informativnih okvira koji se pojavljuju na POI u
okviru geovizualizaciskog rjeenja i time na ogranienom prostoru omoguavaju dodatne
informacije na reduciranom prostoru za vizualizaciju (sl.21).
Provjera
Geovizualizacija prikazuje dogaaje ili stanje objekata ali i kvalitativno i kvantitativnu razliku.
Kvalitativna razlika moe sadravati tip dogaaja, dostupnost,stanje i sl. Ova stanja se mogu
predstaviti uticajem na vidljivost simbola obzirom na trenutno stanje(sl.22).
Ostali vizualizaciski alati
Osnovna razlika geovizualizacije od standardnog kartografskog prikaza, kako je reeno ranije uovom radu je to omoguuje nove multimedijalne postupke u cilju to bolje vizualne prezentacije
korisnikog okruenja. Uz pomo vektorskih podataka, ortofoto snimaka(sl.24), , 3d prikaza,
raznih perspektivnih prikaza dobijenih iz 3D modela gradova (sl.25), 3d silueta i 3d simbola,
odnosno njihovom kombinacijom, dobijamo moderna geovizualizaciska rjeenja mobilnih
aplikacija. U tome su najdalje odmakli provajderi koji nude usluge mobilnih aplikacija iji je sastavni
dio i geovizualizacisko rjeenje. Preporuke koje bi ipak trebalo slijediti obzirom na iskustva
kartografije oplemenjena novim tehnologijama i dostignuima su:
to manja infornaciona gustoa geovizualizacijskog rjeenja
visoki nivo generalizacije
prednost relevantnim informacijama ne insistirajui na kompletnosti sadraja
stil u obliku postera
nenametljiva bazna podloga
drastino poveanje minimalnih dimenzija(simboli,linije i sl.zbog veliine displeja)
bez finih detalja specifinih za anlognu kartografiju (boje ,rafure, izohipse i sl.)
boja je glavni dizajn element (vrsta i intenzitet zasienja ali bez puno boja na rjeenju)
tedljivo koritenje teksta (sans-sharif font)
jasni simboli koje ne treba deifrovati
-
7/31/2019 Geovizualizacija Za Mobilne Aplikacije
28/31
Geovizualizacija za mobilne aplikacije Sijeri A.
- 27 -
Sl.23.a,b,cNavigaciona rjeenja
Sl.24.Ortofoto+perspektivni prikaz Sl.25.Perspektivni 3D prikaz
ZAKLJUAK
U ovom radu prezentirane su mogunosti mutidisciplinarnog pristupa procesu geovizualizacije za
potrebe mobilnih aplikacija. Termin geovizualizacija odnosi se na vizualizaciju geoinformacija, i
svoje porjeklo ima u kartografskoj vizualizaciji kao nauci koja se od svog postanka temelji na
prezentaciji, apstrakciji i kognitivnosti. Terminu geovizualizacija daje prednost nad terminom
kartografska vizuelizacija obzirom na tehnoloki napredak metoda prezentacije geoinformacija.
Svjedoci smo intenzivnog razvoja geoinformacione tehnologije a posebno oblasti komunikacije
-
7/31/2019 Geovizualizacija Za Mobilne Aplikacije
29/31
- 28 -
geoinformacija, koja je razvojem interneta i WebGIS rjeenja pribliila Geografski Informacioni
Sistem velikom broju korisnika,omoguujui multimedijalni geovizualizaciski prikaz. Opte je
poznato da 80 % informacija koje okruuju korisnika imaju izraenu prostornu komponentu.
Razvojem tehnologije mobilnog interneta i aplikacija koje se baziraju na mobilnim servisima stekli
su se uslovi da su geoinformacije dostupne svugdje i u svako vrijeme irokom krugu korisnika
mobilnih aplikacija koji nisu GIS strunjaci i koji na ovaj nain postaju korisnici geoinformacija.
Geovizualizacija za potrebe mobilnih aplikacija ima odreena tehnoloka ogranienja koja su
svakim danom sve manja i budunosti e seeliminisati ali ogranienje zbog veliine displeja koji je
priblino veliine 6 x 8 cm ostaje glavni limitirajui faktor koji zahtijeva poseban pristup procesu
geovizualizacije posebno definisanom za mobilne ureaje. Veina dosadanjih komercijalnih
aplikacija prvenstveno LBS (Located Based Services) prvenstvenu panju je posveuje
komunikacionom i informacionom i pozicionom aspektu a malo kartografskim zakonitostima koje
se odnose na geovizualizaciju. To to aplikacije nisu prilagoene za displej mobilnog ureaja je
jedan od faktora zato jo uvjek nisu postale tzv killer application na tritu mobilnih aplikacija.
Jo jedan faktor bitno utie na kvalitet ovih aplikacija a to je infrastruktura prostornih podataka
prvenstveno njihova aurnost, tanost i multirezolutnost odnosno raznovrsnost obzirom na
razmjeru prikaza takoer sintaktika i semantika interoperabilnost (GiMoDig projekt). Mora se
uzeti o obzir da je veina prikupljenih prostornih podataka optimi tzirana za prikaz na desktop
raunaru ili u obliku analogne kartografske podloge, tako da geovizualizacija za potrebe mobilnih
aplikacija mora definisati nove norme prezentacije geoprostornih podataka. Novije studije iz ove
oblasti (Reichenbacher2004, Nagi 2004, Nivala2005, upan2009 i drugi), ukazuju na potrebu
studioznog pristupa problemu geovizualizacije za potrebe mobilnih aplikacija bazirajui se na
multidisciplinarnom pristupu.
Novu dimenziju geovizualizaciji za potrebe mobilniha aplikacija dalo je uk ljuenje adaptivnih
metoda koje se baziraju na konceptualnom okviru geovizualizacije koji poiva na principu
svjesnosti konteksta odnosno lokacijske svjesnosti, teorije aktivnosti kao i HCI (Human Computer
Interaction). Ovaj konceptualni okvir omoguava realizaciju aplikacije u kojoj mobilni korisnik u
nepoznatoj sredini dobija putem mobilne mree geovizualizacijsko rjeenje prilagoeno njegovimtrenutnim potrebama. Iako je lokacija glavni kontekstni element najee kombinacija kontekstnih
parametara daje najbolje rezultate meutim moramo voditi rauna o odzivu sistema. Ipak preduvjet
za uspjenu opseniju provedbu, adaptivnostu u mobilnoj geovizualizaciji je formalizacija
konteksta, kartografskih znanja, kao i pravila i ogranienja koja ih definiu. Gelneralizacija se
namee kao koncept koji rjeava problem prezentacije sadraja na malom displeju ali mnogi
primjeri pokazuju da ona nudi samo geovizualizacijsko rjeenje koje je adaptirano za mobilni
displej ali ne i korisniki orjentisano rjeenje. Generalizacija je neophodna u mobilnim aplikacijama
ali samo u kombinaciji sa adaptivnim metodama i to zbog svoje irine prvo treba primjeniti
-
7/31/2019 Geovizualizacija Za Mobilne Aplikacije
30/31
Geovizualizacija za mobilne aplikacije Sijeri A.
- 29 -
adaptivnost a nakon toga generalizaciju. Procesu adaptivnosti bitno pomae definisanje
elementarnih akcija koje korisnik izvodi u mobilnoj geovizualizaciji.
Vektorski format za geovizualizuelizaciju mobilnih aplikacija ima niz prednosti u odnosu na
rasterski format prije svega veliina fajla i fleksibilnost , a meu puno razliitih vektorskih formata
istie se SVG, kao format koji je posebno pogodan za ovakvu vrstu aplikacija. Njegova najvea
prednost je mogunost dinamikog generiranja modificira domumenata. SVG nudi veliki broj
adaptivnih funkcija koje podravaju koncept adaptivne mobilne geovizualizacije. Razvoj mobilnih
geovizualizacijskih rjeenja na principu adaptivnosti uz potovanje kartografskih normi prostor je
koji nudi mogunosti buduih istraivanja.
Literatura
Crampton,J.(2010):Mapping A Critical Introduction toCartography and GIS, Chichester,England
Dao,D.,Rizos,C.,Wang,J.(2002)LBS Tehnical and business issues,Sydney,Australia
Dodge,M,McDerby,M,Turner,M,(2008), Geographic visualization, Chichester,England
Gali,Z.,Kljuanin,S.(2007):Interoperabilna kartografska baza podataka,Zagreb,Hrvatska
Gartner,G.,Rehrl,K.(2008)Location based services and Telecartography,Salzburg.
Frange,S.(2003/2004):Opa kartografija,Zagreb.
Frange,S. (2003): Kartografska vizualizacija, Skripta, Gedetski Fakultet Zagreb.Frange,S., upan,R.(2007): Mobilna kartografija, Geodetski fakultet Zagreb.
Frange,S., upan,R.(2010): Mobilnost u kartografiji, Ekscentar,br12,Zagreb.
Konecny,G(2003):Geoinformation, New York,USA
Leichthaler,M.(2004):Znaenje kartografskog mjerila u interaktivnom multimedijskom karografskom
informacijskom sustavu,Wien,Austria
Meng,L,Zipf,A,Reichenbacher,T.(2005): Map-based Mobile Services, Berlin.
Mishra.K.,Punia,M.(2005)Cartographic adaption of maps for mobile devices :A context sensitive
aproach,Deharadun,India
Mitchell,T. (2005): Web Mapping Illustrated, OReilly Media Inc., Sebastopol, USA.
Nagi ,S.N. (2004): Cartographic visualization for mobile applications,Dehradun,India.
Navratil,G(2009):Research Trends in Geographic Information Science,Wien
Pombinho,P.,Alfonso,A.,Carmo,M.,(2005):Geo-referenced infromation visualization on mobile
devices,Lisboa
Peterson,G(2009):GIS-Cartography,New York,USA
Peterson,M.(2003) Maps and the Internet,Omaha,USA
Project-GiMoDig(2003):Small-Display Cartography,KMS Denmark
-
7/31/2019 Geovizualizacija Za Mobilne Aplikacije
31/31
Project-GiMoDig(2004):Real-time generalization and multiple representation in the GiMoDig mobile
service,FGI, Finland
Reichenbacher,T.(2004):Mobile Cartography-Adaptive visualization of Geographic Information on
mobile device,Munchen,Germany
Reichenbacher,T.(2003):Adaptive metods for mobile cartography,Durban,South Africa
Reichenbacher,T.(2003):SVG for adaptive visualizations in mobile situations,Munich,Germany
Stanek,K.,Fridmannova,L.,Konecny,M.(2004):An adaptive cartographic visualization for a support
of the crisis management,Brno Czech Republic
Wood,D.(2010):Power of maps,London-NewYork
Worboys,M.,Duckham,M.(2004):GIS - A Computing perspective,Boca Raton,Florida,USA
upan,R. (2009):Poboljanja upotrebljivosti plana grada u PDA ureaju , Zagreb.
upan,R.,(2009):Razliita geovizualizacijska rjeenja prikaza geoinfromacija u turistike svrhe,
Zagreb,Hrvatska
POPIS URL-ova:
http://mapserver.org
http://www.e-cartouche.ch
http://hrcak.srce.hr
http://www.fer.hr
http://www.geof.hr
http://www.svgopen.org
http://www.opengeospatial.org/standards/ols
http://www.carto.net
http://www.kartografija.hr
http://www.e-cartouche.ch/content_overview.phphttp://hrcak.srce.hr/http://www.fer.hr/http://www.geof.hr/http://www.svgopen.org/http://www.opengeospatial.org/standards/olshttp://www.carto.net/http://www.kartografija.hr/http://www.kartografija.hr/http://www.carto.net/http://www.opengeospatial.org/standards/olshttp://www.svgopen.org/http://www.geof.hr/http://www.fer.hr/http://hrcak.srce.hr/http://www.e-cartouche.ch/content_overview.php