prezentacija pravni sistem eu - emir osmic pp

8/14/2019 Prezentacija Pravni Sistem Eu - Emir Osmic Pp

1/12

UNIVERZITET U TRAVNIKUPRAVNI FAKULTET U KISELJAKU

PRIVREDNO PRAVNI SISTEM I POLITIKA EU

PRAVNI SISTEM EU

Studenti: Mentor:

Osmi Emir Prof. dr Marki Marinko

Index br. 1018/11Vidimli Sanel

Index br. 1001/1Kiseljak, maj/svibanj 2012. godine


2/12

UVOD

Proces zapoeo 1951. godine (6 drava)5 proirenjaEuropska Unija, Maastricht 1992. godina

27 drava lanicaHimna

Zastava

MonetaEuro29.10.2004. godine Ustav EU


3/12

PRAVNI SISTEM EU

Temelj - u Osnivakim ugovorima EUsui generis pravni sistem razvijao se i

prilagoavao potrebama i specifinostima

integracije Europe Nema karakteristike ni pravnog sistema drava

lanica ni sistema meunarodnih organizacija

Specifian sistem pravnih pravila acquiscommunautaire (naslijee, steevina zajednice)


4/12

PRAVO EUKOMUNITARNO PRAVO

PRIMARNO PRAVO

Osnivaki ugovori,dodaci, protokoli,

konvencije i izjave uzpojedine ugovore

SEKUNDARNO PRAVO(izvedeno, derivativno)

Pravni akti institucija

EU


5/12

3 STUBA EU - AKTI

U prvom (I) stubu tj. u EZ, lan 249 Ugovora o EZ-u:uredbe, direktive i odlukepravno obavezujue ipreporuke i miljenja

U drugom (II) stubu (zajednika vanjska i sigurnosna

politika), lan 12. Ugovora o EU, Vijee ministara usvaja:Zajednike akcije i Zajednika stajalita U treem (III) stubu (policijska i pravosudna saradnja u

krivinim predmetima), lan 34. Ugovora o EU,: Zajednikastajalita, Okvirne odluke, Odluke i Konvencije

Meunarodni sporazumi kojima se ureuju odnosi izmeuEU i meunarodnih organizacija i treih drava svstavaju seizmeu primarnog i sekundarnog prava EU.


6/12

EUROPSKI SUD

Institucija EU zaduena za ouvanje, razvoj, tumaenja i provedbu prava EU uvar ugovora Luxembourg 1988. godine Sud prve instanceOpti sud Uloga Europskog suda, kao institucije, je da osigura da se pri primjeni i

tumaenju Osnivakog ugovora potuje pravo (lan 220. UoEZ). Sud pokrenuo proces tzv. konstitucionalizacije Ugovora - Osnivaki ugovori za

pravni poredak EU predstavljaju normu prepoznavanja, tj. pravilo prema kojemse ocjenjuje koje vrste pravnih normi vae u kontekstu tog pravnog poretka.Mjerila vrijednosti tog pravnog poretka postoje, dakle, unutar samog poretka,a nisu vanjska mjerila.

Konstitucionalizacija Ugovora omoguila je odvajanje pravnog sistema EU od

sistema drava lanica. Taj je sistem autonoman u odnosu na pravne sistemedrava lanica EU, jer ne ovisi o naelima tih sistema ni u nastanku, niti unainu primjene, ve posjeduje i razvija vlastita pravila.


7/12

ORGANIZACIJA SUDA

27 sudija i 8 nezavisnih advokata Mandat 6 godina, svake tri djelimina zamjena Savjetodavni odbor (tijelo, 7 lanova, bivi lanovi Suda, lanovi

Vrhovnih sudova i priznai advokati od kojih jednog predlae Europskiparlament)

Advokatifunkcija davati miljenje Sudu, nezavisno, nepristrasno(uvijek po jedan (1) iz F, GB, D, E, I, ostali (3) rotiraju iz drava lanica Sud sudi u plenumu ili u sudskim vijeima (3-5) ili u Velikom vijeu

(13) Organizacija Suda, kao i postupak pred njim, ureeni su Statutom

Suda, koji je sadran u Protokolu uz Osnivaki ugovor i njegov je

sastavni dio, te u Pravilima postupka. Sekretar Suda - Sekretarijat


8/12

NADLENOSTI I POSTUPCI SUDA EU

Nadlenosti Europskog suda su ograniene. Europski sud ima nadlenost davodi nekoliko razliitih vrsta postupaka, koji se mogu voditi po osnovuposrednih i neposrednih tubi.

Najvaniji su postupci:1. Prethodni postupak(Postupak koji pred Sudom pokree nacionalni sud -postavljati pitanja tumaenja i pitanja valjanosti prava Zajednice);

2. Tube protiv drave lanice (na zahtjev Komisije ili drave laniceutvruje da li neka drava lanica kri neku od obaveza utemljenih u pravuEU);3. Tube za ponitenje akta Zajednice(ovlaten je ponititi akt kojidonese institucija EU - zahtjev Sudu mogu podnijeti institucije EU -Vijee,Parlament, Komisija i u odreenim sluajevima Europska centralna banka,drave lanice, ali i pojedinci sve pravne i fizike osobe);4. Tube zbog propusta(isto kao i kod ponitenja);5. Tube za naknadu tete(Institucije, drave lanice te pravne i fizikeosobe ovlatene su pred Europskim sudom zahtijevati da im institucija EUnaknadi tetu koju je uzrokovala protupravnim (ne)djelovanjem,(ne)injenjem;


9/12

OSTALE NADLENOSTIDOGOVORI

1. U sporovima izmeu zaposlenih u institucijamaEuropske unije s tim institucijama

2. Nadlenost Suda drave lanice mogu

uspostaviti i meusobnim dogovorom darjeavanje nekog meusobnog spora povjere Sudu 3. Pojedinci u situacijama kada se za zatitu svojih

prava, koja im dodjeljuje novi europski pravni

poredak, ne mogu obratiti Europskom sudu,ovlateni su da zatitu potrae pred nadlenimnacionalnim sudom.


10/12

SUD PRVE INSTANCE I OSTALESLUBE SUDA

PrvostepeniOpti sud, 1988. godine Luxembourg Prema Ugovoru iz Nice, ini ga barem jedan sudija iz svake drave lanice Nema nezavisnih advokata Radi u vijeima od tri ili pet sudija, Velikom vijeu i plenumu, a moe i putem sudije pojedinca Nadlenosti Suda prve instance:

1. sporovi po tubi fizikih i pravnih lica protiv akata komunitarnih institucija, odnosno zahtjeva za

njihovo ponitenjeili zbog njihovog pasivnog dranja odnosno nedjelovanja,2. sporovi po tubi za naknadu tete,3. sporovi po tubi drava lanica Komisije,4. sporovi po tubi drava lanica protiv Savjeta u vezi sa mjerama iz razliitih oblasti (ekonomije,vanjske politike, itd.),5. sporovi protiv nadlenih komunitarnih agencija,6. sporovi dodijeljeni mu na osnovu arbitrane klauzule u privatno pravnom ili javno pravnomUgovoru,

7. postupanje po zahtjevu nacionalnih sudova za tumaenje Osnivakih ugovora i komunitarnihpropisa. Sekretar Suda Odjel za istraivanje i razvoj Prevoditeljska sluba Odjel za odnose sa javnosti


11/12

ZAKLJUAK EU je jedinstvena nadnacionalna organizacija europskih suverenih demokratskih drava 1951. godine, Ugovor u Parizu (Zajednica za ugalj i elik) 1957. godine, Rimski ugovor (EEZ i Euratom) 1952.-58. godine, 6 drava 1959. godine, EFTA, A, Dan., N, P, S, CH, GB 1967. godine, 3 zajednice stupaju u jednu EZ sa zajednikim tijelima i ostvaruje se carinska unija 1973. godine, Danska, V. Britanija, R Irska

1974. godine, ECUzajednicka europska valutna jedinica 1979. godine, uveden EMS 1981. godine, Grka 1986. godine, Portugal i panija 1989. godine, pad Berlinskog zida, (09.11.) i 03.10.1990. godine ujedinjenje Njemake 1992. godine, 07.02. Maastricht-ski ugovor potpisan, 01.11.1993. godine stupa na snagu, EZ prerasta

u EU 1995. godine, Austrija, vedska i Finska 1998. godine, 01.06., Europska centralna banka (ECB), cilj: stabilnost cijena 1999. godine, uvoenje Eura kao sredstva plaanja bezgotovinski novac (11 drava), zavretak III

faze EMU (1990.-1999.) 2002. godina, 01.01. uvoenje novanica Eura kao sredstva plaanja (12 drava) 2004. godine, Kipar, eka, Estonija, Maarska, Latvija, Litvanija, Malta, Poljska, Slovaka i Slovenija 2007. godine, Bugarska i Rumunija


12/12

Glavna sjedita: Brissel, Strasbourg, Luxembourg, Frankfurt 27 lanica 500.000.000 stanovnika Povina Unije 4,3 mio km2 Slubeni jezici: 20, najzastupljeniji engleski lanstvou EU garantuje politiku stabilnost i sigurnost dravamalanicama Preko 60 godina osigurava lanicama mir i blagostanje, prosperitet,

ekonomski razvoj, itd. Razvija Komunitarno pravo kao III pravni sistem u svijetu Brine o pravima sloboda i osnovnom pravu na ivot Konvencija o

ljudskim pravima i temeljnim slobodama1950. godine

prezentacija pravni sistem eu - emir osmic pp

Documents